U cjelosti prenosimo kritički osvrt trenutnog stanja u BiH kada je riječ o migranima u BiH, te na koji način se usmjeravaju i koriste sredstava namjenjena migrantima.
Piše: Safet Mušić za Portal Avangarda
Odgovornost za trenutno stanje migranata u BiH se može tražiti na različitim nivoima. Na primjer, IOM se žali na “nedostatak političke volje” kako bi bolje upravljala migracionim problemom u BiH; Granična policija BiH da osoblje IOM-a nije na terenu, među migrantima; neke nevladine organizacije i mediji postavili su pitanje transparentnosti utroška ogromnih finansijskih sredstava koja su došla u BiH za pomoć oko migrantske situacije, na koje niko ne želi dati odgovore.
Kada se govori o ovoj godini, više od 22.000 izbjeglica, tražilaca azila i migranata stiglo je u Bosnu i Hercegovinu, od čega po zadnjim procjenama EU i međunarodnih organizacija, njih oko 4.000 trenutno treba humanitarnu pomoć. Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini 22. novembra 2018. godine, a u vezi s povećanim prilivom migranata. Zaključeno je i da Ministarstvo sigurnosti BiH dostavi detaljnu informaciju o realizaciji Akcionog plana hitnih mjera, izvještaj o utrošku donatorskih sredstava, zatim da se pripreme i Vijeću ministara na usvajanje dostave odluke o davanju statusa prihvatnih centara objektima u kojima su smješteni migranti, te da se među migrantskom populacijom napravi evidencija djece bez roditeljskog staranja.
Hitne mjere
Prema raspoloživim podacima, od 1. januara do 19. novembra 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno je 22.411 nezakonitih migranata na teritoriji BiH. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom periodu iskazalo je 21.158 osoba, a zahtjev za azil podnijelo je 1.316 osoba. Najveći broj migranata dolazi iz Pakistana (7.428), Irana (3.519), Sirije (2.768), Afganistana (2.687), Iraka (2.043) i Libije (780).
Ministarstvo sigurnosti BiH je, u saradnji s nadležnim institucijama, izradilo Akcioni plan hitnih mjera koje se trebaju poduzeti s fokusom na nezakonite migrante i propusnost granice, prije svega sa istočnim susjedima Bosne i Hercegovine. Akcioni plan hitnih mjera sadrži pet prioriteta, 17 mjera i 73 aktivnosti. Ministarstvo sigurnosti zajedno sa nadležnim institucijama i agencijama poduzima aktivnosti u skladu sa Akcionim planom hitnih mjera i zaključcima Vijeća ministara BiH. Zahvaljujući finansiranju EU, većina migranata je smještena u objektima u Bihaću, Velikoj Kladuši i okolini Sarajeva, međutim, hitno je potreban dodatni smještaj.
Kratkoročna hitna pomoć Bosni i Hercegovini od EU, dopunjena je srednjoročnim odgovorom u iznosu od 7,2 miliona eura. Cilj je jačanje kapaciteta zemlje u upravljanju migracijama i objezbeđivanje adekvatnog smještaja i osnovnih usluga, kao i pružanje obrazovanja. Ukupna vrijednost humanitarne pomoći Evropske unije Zapadnom Balkanu od početka izbjegličke krize 2015. godine popela se na 31 milion eura, što obuhvaća i 2 miliona eura dodijeljena Bosni i Hercegovini tokom 2018. godine.
Odgovornost za trenutno stanje
U novembru je pomoć BiH pružila i Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, koja je doznačila više od milion KM (500.000 funti) za podršku lokalnoj zajednici i vlastima u Unsko-sanskom kantonu. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) su potpisali Sporazum o implementaciji projekta “Incijativa socijalne kohezije Unsko-sanskog kantona” koji će trajati od novembra do kraja marta.
Osim toga, pomoć je pružila i turska humanitarna organizacija Crveni polumjesec, s obzirom na nadolazeće zimske uvjete, a riječ je o pomoći namijenjenoj migrantima koji su smješteni u privremene kampove. Ova humanitarna kampanja organizirana je na zahtjev i u saradnji s Crvenim križem Bosne i Hercegovine, a radi se o zimskoj opremi i odjeći za 6.000 osoba.
Ove posljednje intervencije i pomoć Bosni i Hercegovini jasno ukazuju na to da je u svemu ovome neko zakazao i da se nije smjelo desiti da još ima migranata bez adekvatnog smještaja i brige, posebno imajući u vidu dolazak zime. Prema podacima nevladinih organizacija iz BiH, Evropska unija u zadnjih desetak godina uložila je 24,6 miliona eura u upravljanje granicom i suzbijanje ilegalnih ulazaka u BiH, ne računajući posljednju pomoć od 7,2 miliona eura. Što opet upućuje na činjenicu da se sa tolikim novcem moglo i moralo uraditi mnogo više za rješenje migrantske situacije u BiH.
Odgovornost za trenutno stanje se može tražiti na različitim nivoima, na primjer, IOM se žali na “nedostatak političke volje” kako bi bolje upravljala migracionim problemom u Bosni i Hercegovini. Granična policija se žalila da osoblje IOM-a nije na terenu, među migrantima. Neke nevladine organizacije i mediji postavili su pitanje transparentnosti utroška ogromnih finansijskih sredstava koja su došla u BiH za pomoć oko migrantske situacije.
Peter Van der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH i subregionalni koordinator za Zapadni Balkan, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa naglasio je da je jako važno da državne vlasti preuzmu donošenje odluka o tome gdje će migranti biti smješteni. Trenutno tu rupu u sistemu popunjavaju UNHCR i IOM, ali to je i dalje rupa. Na primjer, u Srbiji to radi Komeserijat za izbjeglice i stvarno je posao države da odluči gdje će ljudi biti smješteni, zaključio je Aueweraert.
Uhodani kanali i pitanja bez odgovora
Međutim, nije pomenuto, niti se neko od vlasti u BiH zapitao, kako to da sva sredstva koja su došla za pomoć oko migrantske situacije, uglavnom budu transferirana preko IOM-a, UNHCR-a i nekih drugih međunarodnih organizacija, a ne preko nadležnih institucija države BiH? Da li se radi o totalnom nepovjerenju u vlasti BiH, što nije začuđujuće obzirom na pokazatelje o nivou korupcije u državnim institucijama u BiH, ili se radi o već uhodanim kanalima za raspodjelu novca doniranog uglavnom od EU?
Odgovore na pitanje oko doniranih finansijskih sredstava, tražio je i Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Iako je prošlo više od mjesec dana nije dobio odgovor. Vlasti u BiH, prvenstveno Vijeće ministara, moraju javnosti reći jesu li dobili te milione i ukoliko jesu, kako ih troše. U protivnom, ova šutnja samo pojačava sumnje onih koji smatraju da se tu dešava nešto skriveno i netransparentno –rekao je Magazinović.
Poznato je da je ranije milionski iznos izdvojila Razvojna banka Vijeća Evrope da uredi prihvatne centre za migrante. U Ministarstvu finansija i trezora BiH raspolažu informacijom o uplati na Jedinstveni račun trezora BiH u drugoj polovini ove godine – sredstava vezanih uz migracije i migrante u iznosu od 966.781,40 eura. Sredstva su evidentirana na Ministarstvo sigurnosti BiH, kojem je poznata namjena i svrha ovih sredstava.
Međutim, demantij ove informacije stigao je iz Ministarstva sigurnosti BiH. Mediji su prenijeli tu izjavu i da niti jednoj državnoj instituciji nije uplaćen novac. Bile su dvije linije pomoći – ECHO oko milion i po eura, druga iz sredstava Evropske komisije. Oni su odredili organizacije koje će to provoditi: UNHCR i IOM, i direktno su njima ta sredstva doznačena i oni upravljaju tim novcem.
I ovo malo informacija o finansijskoj pomoći za migrante, koje dođe u javnost, očito napravi dodatnu zabunu, stvara dileme, a brojna pitanja ostavlja bez odgovora, zbog čega je jasno da se sve nadležne institucije na nivou BiH, napokon, moraju početi ozbiljnije baviti ovim pitanjima.
Izvor: http://avangarda.ba/detaljno.php?id=682
